Pravo na bezbedno i zdravo radno okruženje predstavlja osnovno ljudsko pravo, zagarantovano međunarodnim konvencijama MOR (Međunardna organizacija rada, eng. ILO – International Labour Organization) direktivama EU, Ustavom Republike Srbije.
Ali, brojevi su…
Procena Medjunarodne organizacije rada (ILO) da se na radnom mestu dogodi 2,78 miliona smrtnih nesreća godišnje. To znači da dnevno skoro 7.700 osoba umre od bolesti ili povreda u vezi sa radom! Uprkos korišćenju zaštitne opreme (HTZ opreme) povrede se ipak dešavaju. Naravno, u većini slučajeva, zaštitna HTZ oprema nije ni korišćena.
Za kompanije i nacionalne ekonomije…
Podaci XXI svetskog kongresa bezbednosti i zdravlja na radu u Singapuru 2017. godine govore da se zbog povreda na radu i bolesti, vezanih za rad, godišnje gubi na svetskom nivou preko 2.600 biliona (milijardi) (u EU 476 biliona) dolara što čini 3,9% na svetskom nivou, odnosno u EU 3,3% BDP (bruto domaći proizvod).
Sistemski pristup… (istorijat)
I dalje o brojevima… U Engleskoj, svakog radnog dana jedna osoba izgubi život, a preko 6.000 ljudi se povredi na poslu. Svake godine tri četvrtine miliona ljudi odsustvuje s posla zbog bolesti izazvanih na radu, kao posledica toga izgubi se oko 30 miliona radnih dana godišnje.
Naravno, nesrećni slučajevi i bolesti su „skupi“ (u svakom pogledu) za radnike i njihove porodice, ali i nanose štetu organizacijama (poslodavcima) jer prouzrokujuju enormno visoke troškove.
U Engleskoj poslodavci obavezno moraju da imaju osiguranje koje pokriva povrede na radu i potencijalno oboljenje zaposlenih. Ipak, osiguranje pokriva samo mali deo troškova nesrećnih slučajeva u koje ne spadaju:
- Troškovi bolovanja;
- Oštećenje ili gubitak proizvoda i sirovih materijala;
- Popravku postrojenja i opreme;
- Prekovremeni rad i privremene radove;
- Kašnjenje proizvodnje;
- Vreme istrage,
- Kaznene mere.
U većini slučajeva menadžeri smatraju troškove nesrećnih slučajeva „vrhom ledenog brega“, gde većinu troškova predstavljaju neosigurani i skriveni troškovi „ispod površine vode“. Menadžeri su lično odgovorni za neuspeh kontrole troškova, a time i bezbednsti i zdravlja na radu (opet troškovi). Da li je takav neuspeh prihvatljiv? Da li stvarno upravljaju zdravljem i bezbednošću?
Mnoge industrijski razvijene zemlje ostvarile su značajno smanjenje stope povreda i bolesti u vezi sa radom u poslednjih 50 godina, ali neuspesi u uklanjanju uzroka nesreća dovode do uspostavljanja novog pristupa menadžmentu zdravljem i bezbednošću, najčešće kroz značajno oslanjanjanje na sistemske pristupe. Važnost manadžmenta zdravljem i bezbednošću je istaknuta u velikom broju zvaničnih izveštaja o ozbiljnim nesrećama i dobija, u velikom broju država, naglasak u zakonodavstvu.
Sistem menadžmenta zdravljem i bezbednošću na radu se može definisati kao „način na koji organizacija kontroliše rizike kroz menadžment procesima“.
British Standard Institute (BSI) definiše sistem menadžmenta zdravljem i bezbednošću (OHS – Occupational Health and Safety), kao „deo globalnog sistema menadžmenta koji olakšava menadžment OHS (Occupational Healt and Safety) rizicima povezanim sa poslovanjem organizacije. To uključuje organizacionu strukturu, planiranje aktvnosti, odgovornosti, prakse, procedure, procese i resurse za razvijanje, postizanje, preispitivanje i održavanje OHS politike organizacije“.
Britanski Institut za standarde (BSI) je 1991. godine publikovao dokument pod nazivom „Uspešan menadžment zdravljem i bezbednošću“ sa ciljem da pomogne organizacijama, kao praktično uputstvo, koje su želele da poboljšaju svoje performanse zdravlja i bezbednosti na radu. BSI 1996. godine objavljuje britansku verziju standarda za sisteme menadžmenta zdravljem ui bezbednošću (BS 8800), a OHSAS 18001 (Occupational Healt and Safety Assessment Sistems) se poziva i koristi materijal iz tog standarda.
Od pojavljivanja BS 8800 prodato je preko 7.000 kopija u prva dva meseca. Prateći uspeh BS 8800 i prepoznavajući brigu jednog broja organizacija o konsultanskim ponudama za nezavisne sertifikacije prema uputstvu iz BS 8800 nekoilko organizacija, kako iz Velike Britanije, tako i van nje, pristupilo je izradi OHSAS specifikacije, zajedno sa BSI. Rezultat je bio objavljivanje OHSAS 18001:1999. godine. OHSAS 18001 zvanično nije ni britanski standard niti međunarodni (ISO) standard. Ipak prihvaćen je i od ISO i vodećih akreditacionih kuća.
OHSAS 18001 je postao referenca kada su u pitanju zaštita zdravlja i bezbednost na radu, samom primenom ovog standarda kompanije su sticale poverenje svih sa kojima dolaze u poslovni kontakt. Sama primena standarda OHSAS 18001 je pokazivala da je akcenat na preventivi, a ne na ispravkama, korektivnim merama, da se standard odnosi na celu kompaniju, a ne samo za koje postoje zakonski zahtevi, ili zone vellikih rizika – koncepcija OHSAS je podrazumevala proces stalnog poboljšavanja radnih okolnosti.
Standard OHSAS 18001 je podizao spremnost kompanije da blagovremeno otkloni opasnost, da usklađuje radne procese sa zakonima i u praksi potvrđenim rešenjima, da privlači investitore, uliva poverenje korisnicima i kupcima i poboljšava opštu sliku kompanije u javnosti.
ISO 45001 podrazumeva iste vrednosti, ali još preciznije i „modernije“ u skladu sa savremenim naučnim i tehnološkim dostignućima i međunarodnim standardima.
ISO je 2013. godine formirao Tehnički komitet ISO /PC 283 (occupational health and safety systems) koji vodi BSI ( British Standards Institution) u koji je direktno uključeno preko 69 zemalja, dok ih je 15 posmatrača. Standard je objavljen 2018. godine i menja standard OHSAS 18001:2007.
Standard ISO 45001 namenjen je svim organizacijama, bez obzira na delatnost i veličinu, koje žele da uspostave kontrolu nad rizicima koji nose štetnosti i opasnosti po bezbednost radnika. Implementacijom se postiže:
- Bolja kontrola povreda i profesionalnih oboljenja;
- Maksimalna bezbednost na radnom mestu;
- Spremnost kompanije da pravovremeno otkloni opasnost;
- Smanjenje pojave akcidenata i incidenata;
- Poboljšanje opšte slike i imidža kompanije.
ISO 45001 jasno definiše zahteve za odgovornosti po pitanju upravljanja zaštitom zdravlja i bezbednošću na radu. Svrha ovog zahteva je da se odgovornost nipošto ne može preneti na bilo koga u kompaniji već ostaje na top-meadžmentu. Standard zahteva od najvišeg menadžmenta da organizuje, podstiče i održava konsultacije sa zaposlenima, ili njihovim predstavnicima, jer oni predstavljaju ključni faktor u upravljanju sistemom zdravlja i bezbednosti na radu.
Standard ISO 45001 se zasniva na zajedničkim elemantima za sve standarde ISO i koristi jednostavan menadžerski model PDCA (Plan-Do-Chek-Act; Planiraj-Uradi-Proveri-Deluj) koji kompanijama pruža okvir da im olakša planiranje neophodnih mera kako bi se smanjio rizik od štete.
Najvažnije, ISO 45001 insistira da aspekti bezbednosti i zdravlja na radu budu u ukupnom sistemu upravljanja firmom i zahteva potpunu uključenost top menadžmenta. Ovo je ogromna promena za sve organizacije gde je odgovornost za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR) delegirana na jedno lice, zahtev je da BZNR bude integrisan u sve operacije i procese rada u okviru kompanije.
Malo je mesta da bi se opisali detalji standarda, ali možemo zaključiti da je zajednički interes zaposlenih, poslodavaca, države, korisnika usluga i proizvoda, isti, da se preventivnim i kontinuirannim delovanjem smanji broj akcidenata i incidenata koji mogu dovesti do nesrećnog događaja na radu.
Bez obzira što razlozi za primenu najviših standarda, od strane učesnika u procesu rada, mogu biti raličiti, cilj je svakako isti 0 (nula povreda i oboljenja na radu).
Prvi korak ka uvođenju sistema menadžmenta bezbednosti i zdravlja na radu, je svakako nabavka zaštitne opreme. Ovde možete pogledati kompletan katalog HTZ opreme. Zaštitne rukavice, cipele, šlemove, i sve drugo što je neophodno da bi se smanjile i u krajnjem cilju iskorenile povrede na radu.
Aleksandar Jevtić
SAFE CODE Kragujevac – usluge bezbednosti i zdravlja na radu, prodaja sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu
Kosovska 4